Prema podacima Hrvatske narodne banke, stopa štednje kućanstava u 2023. iznosila je oko 6,4% raspoloživog dohotka. Europski prosjek bio je nešto viši od 13%. Razlika nije zanemariva.
Što stoji iza te razlike
Jedan od čimbenika je struktura rashoda. Kućanstva s nižim prihodima troše veći udio na hranu, stanovanje i energiju — kategorije s malo prostora za smanjenje. Budžetiranje u takvim slučajevima ne povećava štednju automatski.
Gdje budžet stvarno pomaže
Istraživanja pokazuju da kućanstva koja vode evidenciju troškova u prosjeku štede 3 do 5 postotnih bodova više od onih koja to ne čine — ali samo ako imaju diskrecijski prihod koji mogu prerasporediti.
Budžet nije mehanizam za stvaranje novca. To je mehanizam za vidljivost — i samo za one koji imaju što vidjeti.
Skeptičan pogled na aplikacije
Aplikacije za budžetiranje bilježe rast preuzimanja, ali studije o dugoročnoj upotrebi pokazuju da 68% korisnika prestane aktivno koristiti aplikaciju unutar 90 dana. Alat bez navike ne daje rezultate.
Pitanje nije je li budžetiranje korisno — nego za koga i pod kojim uvjetima.